Strast za posao je velika stvar. Zamislite karizmatičnog biznismena koji svojom energijom inspirira ljude oko sebe. Vjerojatno smo svi bar jednom u životu radili s nekim tko je nevjeorjatno uzbuđen svojim poslom iako ga radi već godinama. Naravno, postoji razlika između strasti za poslom i pretjerane ambicioznosti kojoj je cilj samopromocija i napredovanje pod svaku cijenu.
Zasigurno možemo reći da su svoj posao strastveno doživljavali izumitelji i znanstvenici poput Nikole Tesle ili Leonarda Da Vincija, slikari i glazbenici poput Van Gogha ili Arthura Rubinsteina, ali i današnji moguli poput Billa Gatesa ili Oprah. Radnici koji su strastveni prema svom poslu najpoželjniji su u svakoj kompaniji i to zbog dobrog razloga – inspirirani zaposlenici su produktivniji, a strast potiče njihovu angažiranost. Iako je strast za poslom poželjna osobina, novija istraživanja pokazuju da svi oblici strasti nisu pozitivni.
U svom istraživanju fenomena strasti za poslom profesor socijalne psihologije dr. sc. Roberto J. Vallerand sa Sveučilišta Quebec u Montrealu fokusirao se na Dualni model strasti (Dual Model of Passion – DMP). On strast definira kao snažnu sklonost prema samodređujućoj aktivnosti koju ljudi smatraju važnom i u koju su spremni uložiti svoje vrijeme i energiju. Utvrdio je da postoje dvije vrste strasti za posao – harmonična i opsesivna. Rezultati nekoliko studija koje je proveo među ispitanicima različite starosti koji se bave različitim aktivnostima, podupiru njegov model.
Harmonična i opsesivna strast
Neki ljudi potpuno prirodno osjećaju strast prema poslu. Zadovoljni su što su u životu odabrali baš taj posao, sigurni su da su u tome dobri, odgovara im posao kojim se bave – jednostavno se osjećaju dobro. Vallerand će za ovakve ljude reći da imaju harmoničnu strast jer je njihov posao u skladu s ostalim aktivnostima kojima se bave u životu. Harmonična strast povezana je s mentalnim stanjem potpune uživljenosti u posao stoga, kako otkrivaju njegova istraživanja, vode kreativnosti, guraju prema boljem i novome.
Kao i uvijek, postoji i druga vrsta strasti – opsesivna strast. Opsesivno strasni ljudi osjećaju nekontroliranu potrebu da se upuste u posao koji je važan dio njihova života, često i najvažniji. Većina stručnjaka slaže se da opsesivna strast nije dobra ni za osobu koja pokazuje te osobine, a ni za ljude oko nje. Tvrde da su takvi ljudi nefleksibilni, pretjerano i kompulsivno opčinjeni, teško se odmiču od posla – boje se za svoj položaj, pokušavaju se nametnuti u svim situacijama, njihovi e-mailovi stižu noćima i blagdanima, orijentirani su samo na ispunjavanje zadataka i to što više njih bez obzira na njihovu stvarnu vrijednost. U samom startu oni postavljaju loše navike koje je teško održati na duže staze. Najčešće su to ljudi s prilično nestabilnim samokonceptom.
Kakve su posljedice ovih dviju strasti prema poslu? Harmonična strast prema poslu je povezana je s višom razinom psihičkog zdravlja, samopouzdanjem, pozitivnim emocijama, kreativnošću, koncentracijom, osjećajem zadovoljstva, kvalitetnijim životom izvan posla i sve to na duge staze.
Nasuprot harmoničnoj, opsesivna strast rezultira višom razinom negativnih utjecaja jer se radi o ljudima koji teško prestaju misliti na posao i vrlo su frustrirani kad nešto ne mogu odraditi. Čak i kada osjete rizik, ne staju (poput, primjerice, patoloških kockara) jer im je posao najvažniji. Kako bi se zaštitili pokazuju samozaštitničko ponašanje poput agresije, posebice kad je ugrožen njihov identitet. Takve osobe imaju i negativniju sliku o sebi. Sve te osobine impliciraju sindrom sagorijevanja (burn out) dok ljude s harmoničnom strasti upravo ona štiti od burn outa.
Istina je da svatko od nas ima bar malo harmonične i opsesivne strasti za posao pri čemu je važno da prvu povećamo na štetu potonje. A kako to postići? Prvi korak je, naravno, osvještavanje da previše pokazujemo opsesivnu strast.
Upitajte se nekoliko korisnih pitanja: Imate li dovoljno energije? Upuštate li se u svoj posao s pozitivnim entuzijazmom? Uživate dok obavljate svoj posao? Kada razmišljate o sebi, imate li bilo kakve druge kriterije osim posla? Je li vaš unutarnji monolog pozitivan – razmišljate li češće u terminima – želim, jedva čekam ili moram, trebam? Jeste li u stanju prestati raditi kad je za to vrijeme ili to ne možete jer vas tlači pomisao da morate raditi kako biste se, primjerice, svidjeli šefu?
Nedavno istraživanje žestokih igrača on-line igrica pokazalo je zanimljive rezultate. Oni koji su osjećali harmoničnu strast u vezi s igrama osjetili su pozitivne emocije dok su igrali, dok su oni s opsesivnom strasti osjećali negativne emocije i kad su igrali i kad su im spriječili igru. Osjećate li poriv da radite i onda kad vam se ne radi?
<< Početak < « 1 2 3 » > Kraj >>
|